PRETRAGA SAJTA: RSS

Članstvo u međunarodnim strukovnim udruženjima



Ustavni sud Srbije svoju međunarodnu saradnju ostvaruje i u okviru međunarodnih tela ili strukovnih organizacija, među kojima su najznačajniji Venecijanska komisija, Konferencija evropskih ustavnih sudova, Udruženje ustavnih sudova frankofonije i Svetska konferencija ustavnih sudova.

 

KOMISIJA ZA DEMOKRATIJU PUTEM PRAVA SAVETA EVROPE
(VENECIJANSKA KOMISIJA)

           Ustavni sud Republike Srbije je punopravni član Venecijanske komisije od 3. aprila 2003. godine.
           Venecijanska komisija je savetodavno telo Saveta Evrope za ustavna pitanja, osnovano 1990. godine. Osnovana od strane 18 država članica Saveta Evrope, Venecijanska komisija je od 2002. Godine dozvolila i neevropskim zemljama da postanu punopravni članovi. Pored svih zemalja članica Saveta Evrope, punopravni članovi su i Kirgistan od 2004, Čile od 2005, Republika Koreja od 2006, Maroko i Alžir od 2007, Izrael and Tunis od 2008, Peru i Brazil od 2009. Meksiko od početka 2010. Komisija ima 57 punopravnih članova. Belorusija je pridruženi član, a posmatrači su Argentina, Kanada, Vatikan, Japan, Kazahstan, SAD I Urugvaj. Na plenarnoj sednici Komisije učestvuju Evropska Komisija i OSCE/ODIHR. Članovi su uvaženi akademici, posebno u oblasti međunarodnog ili ustavnog prava, sudije ustavnih ili vrhovnih sudova, ili članovi nacionalnih parlamenata.
            Neposredna saradnja sa Venecijanskom komisijom odvija se preko ovlašćenog predstavnika, koji se stara o ispunjavanju obaveza Suda prema Komisiji – informisanju o radu Suda, dostavljanju presuda za bazu sudskih odluka na engleskom jeziku, odnosno za zvanični bilten Venecijanske komisije itd.
           Predsednik i sudije Ustavnog suda Srbije aktivno učestvuju u događajima koje organizuje Venecijanska komisija, a najznačajniji zajednički organizovan događaj je bila konferencija “Ustavne garancije slobode udruživanja” koja je održana 2. juna 2009. godine u Beogradu. 

 

KONFERENCIJA EVROPSKIH USTAVNIH SUDOVA

Rezolucija_V


            Ustavni sud Republike Srbije je na Pripremnoj sednici XIV Kongresa Konferencije evropskih ustavnih sudova, koja je održana 7. septembra 2006. godine u Vilnusu, primljen u punopravno članstvo Konferencije evropskih ustavnih sudova.
           Konferenciju Evropskih ustavnih sudova osnovali su 1972. godine u Dubrovniku ustavni sudovi Savezne Republike Nemačke, Republike Austrije, Republike Italije i bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Konferenciji su se pridružili mnogi drugi ustavni sudovi, kao i drugi najviši sudovi koji obavljaju funkcije ustavnog suda, tako da ona danas ima 39 članova. Konferencija organizuje redovne stručne konferencije u cilju razmene iskustava o ustavnosudskoj praksi i ustavnosudskoj jurisprudenciji unutar opšteg evropskog konteksta.

UDRUŽENJE USTAVNIH SUDOVA FRANKOFONIJE - ACCF

          Ustavni sud je član Udruženja ustavnih sudova frankofonije od jula 2008. godine, kada je na Skupštini ovog udruženja održanoj u Librevilu (Gabon) primljen u članstvo.
            To Udruženje je osnovano 1997. godine i danas okuplja više od 40 ustavnih sudova i ekvivalentnih institucija iz Afrike, Evrope, Amerike i Azije. Cilj Udruženja je promovisanje vladavine prava kroz razvoj saradnje između članova, odnosno ustavnih sudova i ekvivalentnih institucija koji se služe francuskim jezikom, kao i razmena njihovih znanja i iskustava u oblasti ustavnog prava. Prijemom u Udruženje, Ustavni sud će, kao član porodice ustavnih sudova frankofonije, zajedno sa drugim sudovima, aktivno doprinositi zaštiti ustavnosti i zakonitosti, zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda, ostvarivanju vladavine prava i razvitku demokratskog društva.

 

ČLANSTVO U SVETSKOJ KONFERENCIJI USTAVNOG SUDSTVA 

Ustavni sud Srbije je punopravni član Svetske konferencije ustavnog sudstva (dalje: Svetska konferencija) od 21. oktobra 2011. godine. 

Pre pristupanja ovoj strukovnoj organizaciji, predstavnici našeg Suda učestvovali su na oba  kongresa Svetske konferencije koja su prethodila njenom zvaničnom osnivanju, a koja su organizovana uz podršku i pomoć Venecijanske komisije (dalje: Komisija). Upravo Komisija ima veliku zaslugu za osnivanje Svetske konferencije. Počevši od 1996. godine, Komisija je uspostavila saradnju sa mnogim regionalnim ili grupama ustavnih sudova koje se služe istim jezikom, kao što su: Konferencija evropskih ustavnih sudova, Udruženje frankofonih ustavnih sudova, Komisija Južnoafričkih sudija, Konferencija organa ustavne kontrole zemalja nove demokratije, Unija arapskih ustavnih sudova i saveta, Ibero-američka konferencija ustavnog sudstva.
Komisija je organizovala prvi Kongres Svetske konferencije ustavnog sudstva u Kejptaunu, Južna Afrika, 23-24. januara 2009, u saradnji sa Ustavnim sudom Južne Afrike. Na Kongresu je učestvovalo oko 90 sudova iz 9 regionalnih ili jezičkih grupa. Tom prilikom je usvojena deklaracija, na osnovu koje je Komisija prihvatila obavezu da Birou, kao stalnom telu buduće Svetske konferencije, pruži pomoć u realizaciji svih neophodnih pripremnih radnji za uspostavljanje Svetske konferencije. Na prvom sastanku u Meksiku u aprilu 2009, Biro je pripremio nacrt Statuta Svetske Konferencije (dalje: Statut), koji je razmatran na drugim sastancima Biroa 12. decembra 2009. i 5. juna 2010. u Veneciji.

Na drugom Kongresu Svetske konferencije ustavnog sudstva održanom u Rio de Žaneiru, Brazil, od 16. do 18. januara 2011. godine, koji su organizovali Savezni vrhovni sud Brazila i Venecijanska komisija, učestvovalo je osamdeset osam ustavnih sudova i ustavnih saveta i vrhovnih sudova koji vrše ustavnosudsku funkciju, kao i 10 regionalnih i jezičkih grupa ustavnih sudova iz Afrike, Amerike, Azije i Evrope. Tom prilikom Statut je dopunjen, a konačno je usvojen na sledećom sastanku Biroa 23. maja 2011, održanom u okviru  XV Kongresa Konferencije evropskih ustavnih sudova. 

Statut je stupio na snagu 24. septembra 2011. godine.

 





• Na vrh stranice