Predsednik Ustavnog suda predstavio rezultate rada Suda u 2012. godini

23.01.2013.

Predsednik Ustavnog suda dr Dragiša Slijepčević održao je danas u Ustavnom sudu konferenciju za novinare na kojoj je bilo reči o rezultatitma rada Suda u 2012. godini i aktulenim pitanjima u radu i postupanju Suda. Govoreći o rezultatima rada Ustavnog suda u prošloj godini predsednik Slijepčević je istakao da je u toku 2012. u radu bilo 21.343 predmeta, od čega je rešeno 8.653 i to 546 predmeta iz oblasti normativne kontrole, 688 predmeta po žalbama neizabranih sudija, javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca i 7.328 predmeta ustavnih žalbi.

- Podaci pokazuju da je rad Suda bio izuzetno obiman i da je postignuti rezultat zadovoljavajući-kazao je predsednik i dodao da je ovoliki broj rešenih predmeta u dobroj meri posledica donetih odluka u kojima je Ustavni sud utvrdio da nisu ispunjene procesne pretpostavke za vođenje postupka pred Sudom naglasivši da je to naročito karakteristično za predmete ustavnih žalbi.

Kako je objasnio, od 7.328 rešenih predmeta ustavnih žalbi 4.601 predmet je okončan odbacivanjem zbog nepostojanja procesnih pretpostavki da se o njima odlučuje. Odlukom je rešeno 2.585 predmeta, što je u odnosu na 2011. godinu povećanje od 323 odsto, i ovi predmeti u suštini predstavljaju izvršenje one ustavne nadležnosti koja je Ustavnom sudu data, a to je zaštita osnovnih ljudskih prava i sloboda građana Republike Srbije.  

- Veliki je broj predmeta u kojima je odlučeno tako što je usvojena ustavna žalba zbog neujednačene sudske prakse od strane redovnih sudova-istakao je predsednik Slijepčević i dodao da je 1.050 predmeta u kojima je Ustavni sud morao udovoljiti zahtevima podnosilaca zarad činjenice da su odluke koje su donošene pred najvišim sudovima iz redovne nadležnosti bile drugačije u istim činjeničnim i pravnim slučajevima.         

Predsednik Ustavnog suda je naglasio da je reč o zabrinjavajućoj činjenici, jer ujednačavanje sudske prakse pred Ustavnim sudom ne bi smelo da bude nešto što je u njegovoj nadležnosti, te da pitanje ujednačavanja sudske prakse mora da bude ono čime će se kontinuirano, a imajući u vidu njegovu nadležnost, baviti Vrhovni kasacioni sud.

- Takođe je i u 2012, kao što je bio slučaj i u 2011. godini, indikativno da je više od polovine rešenja o odbacivanju ustavnih žalbi, zbog neispunjavanja procesnih pretpostavki za postupanje, Sud doneo po ustavnim žalbama koje su napisali i podneli advokati-rekao je predsednik Slijepčević i naglasio da je o ovoj „anomaliji“ Sud prošle godine obavestio Advoktsku komoru Srbije, ali se rezultat nije promenio.

U svom izlaganju predsednik Slijepčević je takođe istakao i da su brojni predmeti ustavnih žalbi u kojima je utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku što govori o neodgovarajućoj kontroli rada i postupanja redovnih sudova u odnosu na rešavanje predmeta iz njihove nadležnosti. Naime, reč je o 574 predmeta što je 21,7 odsto od ukupnog broja odluka koje je Sud doneo po ustavnim žalbama.

- Kada je reč o normativnoj kontroli, u toku 2012. godine Ustavni sud je odlučivao u 21 predmetu gde je predmet odlučivanja bila ocena ustavnosti zakona od kojih je doneto 19 odluka u kojima je utvrđeno da su pojedine odredbe tih zakona neustavne, što ukazuje na ozbiljnu činjenicu koja predstavlja razlog da se tim pitanjem pozabavi Narodna skupština-rekao je predsednik Ustavnog suda i naglasio su ovi podaci nešto nad čim zakonodavac mora ozbiljno da se zamisli, jer tako veliki broj odluka Suda o neustavnosti zakona jeste nešto što mora biti predmet posebne analize i drugačijeg pristupa u donošenju zakona od strane samog zakonodavca.

Među zakonima za koje je Sud utvrdio neustavnost pojedinih odredbi su i Zakon o advokaturi, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštu, Zakon o porezima na imovinu, Zakon o Vojnobezbednosnoj agenciji i Vojnoobaveštajnoj agenciji, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i članova njihovih porodica, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, Zakon o sahranjivanju i grobljima, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o Vladi, Zakon o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine, Zakon o visini stope zatezne kamate, Zakon o stečaju, Zakon o štrajku, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o porezu na dohodak građana, Zakon o planiranju i izgradnji, Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju, Zakon o sudijama i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu.

- Slična je situacija i sa aktima Vlade koji su bili predmet ocene zakonitosti i ustavnosti, tako da je doneto sedam odluka u kojima je utvrđena neustavnost vrlo važnih odluka, uredbi i zaključaka Vlade Republike Srbije-kazao je Slijepčević.

Predsednik Slijepčević je pomenuo i veliki broj predmeta formiranih po žalbama neizabranih sudija, javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, a o kojima je Ustavni sud prethodne godine odlučivao održavši prethodno oko 200 javnih rasprava.

- Ustavni sud u narednoj godini neće moći da ostvari ove rezultate niti da ih poboljša ukoliko se ne promene neke okolnosti koje opredeljuju rezultate u radu Suda-kazao je Slijepčević i naglasio da broj predmeta, koji se neće smanjiti ni u narednoj godini, stavlja Ustavni sud pred zadatak da ih reši sa istim brojem zaposlenih, a za ažurno rešavanje bi bilo potrebno još 100 stručnih saradnika.

Međutim, kako je istakao predsednik Ustavnog suda, Sud nije u prilici da primi nijednog stručnog saradnika, jer je zgrada u kojoj se nalazi je zgrada čiji je vlasnik Vlada Republike Srbije što šalje lošu poruku u svet imajući u vidu odnos izvršne vlasti i Ustavnog suda, a i postojeći prostor je neodgovarajući za obavljanje funkcije Suda.  

- Ustavni sud se obratio premijeru Vlade sa zahtevom da se Sudu obazbedi odgovarajuća zgrada, a upućen je dopis i predsedniku Republike, da podrži rešavanje smeštajnog prostora Ustavnog suda i obojica su obećali da će taj zahtev biti usvojen - kazao je predsednik Slijepčević i dodao da je u dopisu koji je upućen premijeru i predsedniku predloženo i konkretno rešenje, a to je da se Ustavnom sudu dodeli zgrada koja svojim izgledom, lokacijom i površinom odgovara Sudu, a u kojoj se sada nalazi bivše Ministarstvo ekonomije u Bulevaru kralja Aleksandra.